Sirovine za proizvodnju voćnih rakija moraju ispunjavati određene uvjete u pogledu kvalitete i zrelosti. Od izuzetne važnosti je kemijski sastav ploda, to jest odnos šećera, kiselina i aroma u plodu. Osnovni koraci koji se u Wise Grus destileriji moraju napraviti su pranje i muljanje (pasiranje) plodova, korekcija kiselosti voćnog masulja (dodavanje kiselina), dodavanje pektolitičkih enzima i kulture kvasaca (Saccharomyces cerevisiae) te hranjiva za kvasac. Pranje plodova važan je postupak kojim se uklanjaju površinski ostaci zemlje, pesticida, zeleni dijelovi i pojedine mikrobiološke nečistoće (plijesni). Za proizvodnju rakija plodove voća potrebno je dobro samljeti i u slučaju koštičavog voća pasirati (odvojiti košticu!). Odvajanje koštice kod koštičavih vrsta (šljiva, marelica, breskva) vrlo je važno kako bi izbjegli rakije s visokim koncentracijama cijanovodične kiseline i etil karbamata (kancerogeni spojevi!).

Prilikom alkoholne fermentacije destilerija obraća pozornost na temperaturu. Dokazano je da kvasac na nižim temperaturama fermentacije stvara više estera koji pridonose voćnim aromama. Sukladno tome selekcija kvasaca provodila se i prema njihovoj toleranciji na niže temperature u kaši. Uporaba kvasaca s takvim karakteristikama omogućavaju provođenje fermentacija na nižim temperaturama s ciljem postizanja bolje aromatike i očuvanja voćnih aroma.

Wise Grus destilerija opremljena je složenim uređajem za destilaciju koji uz klasične dijelove ima i dodatne nastavke, a to su deflegmator i kolona za pojačavanje. Prolaskom alkoholnih para kroz ova dva nastavka dolazi do pojačavanja koncentracije alkohola i ostalih hlapivih komponenata u parnoj fazi te do ostvarivanja veće alkoholne jakosti i intenzivnijih aroma u samo jednom prohodu kroz destilacijski uređaj.

Mladi destilati zahtijevaju određeni period dozrijevanja kako bi se nesmetano odvijali osnovni kemijski procesi kao što su oksidacija, esterifikacija i acetalizacija koji će destilat učiniti znatno mekšim i harmoničnijim za piće. Proces dozrijevanja ovisi o tipu rakije i vrsti voća, pa tako pojedine voćne rakije zahtijevaju kraći period dozrijevanja npr. kruška Viljamovka, za razliku od loze ili šljivovica koje dozrijevaju u drvenoj bačvi. Dozrijevanje destilata u drvenoj bačvi utječe pozitivno na boju, miris i okus buduće rakije. Iz drva bačve ekstrahiraju se spojevi poput tanina, hemiceluloze i lignina koji destilatu daju zlatno-žutu boju i miris na vaniliju i kokos.